Cuckold ili „rogonja“

Cuckold je muž čija je žena preljubnica, često se naziva i hotwife. U biologiji, rogonja je mužjak koji nesvjesno ulaže roditeljski trud u mlade koji genetski nisu njegov potomak. To je ujedno i muž koji je svjestan i tolerira ženinu nevjeru.

Riječ rogonja potječe od ptice kukavice, aludirajući na njenu naviku polaganja jaja u gnijezda drugih ptica. Asocijacija je uobičajena u srednjovjekovnom folkloru, književnosti i ikonografiji. U engleskom se jeziku prvi put pojavljuje oko 1250. godine u srednjovjekovnoj raspravnoj pjesmi „Sova i slavuj“. Shakespeareovo pisanje često se odnosilo na rogonje, s nekoliko njegovih likova koji su sumnjali da su to postali.

Riječ često implicira da je muž prevaren, da on nije svjestan nevjere svoje žene i možda neće znati sve do dolaska ili rasta djeteta koje očito nije njegovo. Ženski ekvivalent prvi put se pojavljuje u engleskoj književnosti 1562. godine Srodna riječ, koja se prvi put pojavila 1520. godine, je wittol, koja zamjenjuje duhovitost (u značenju) za prvi dio riječi, a odnosi se na muškarca koji je svjestan i pomiren s nevjerom svoje žene.

U zapadnoj tradiciji, rogonje se ponekad opisuju kao „…oni koji nose rogove rogonje…“ ili samo „…oni koji nose rogove…“. Ovo je aluzija na navike parenja jelena, koji napuštaju svoju partnericu kada ih porazi drugi mužjak. U Italiji (osobito u južnoj Italiji, gdje je to veliki osobni prijestup), uvreda je često popraćena znakom rogova. U Brazilu i Portugalu koristi se izraz „corno“, što znači upravo „rogat“. Izraz je dosta uvredljiv, pogotovo za muškarce, a kornovi su čest predmet šala i anegdota.

Rabelaisov Tiers Jetra Gargantue i Pantagruela (1546.) prikazuje rogatu budalu kao rogonju. U Molièreovoj L’École des femmes (1662.), čovjek po imenu Arnolphe koji se ruga rogonjama s likom rogatog jelena postaje jedan od njih na kraju. U kineskoj upotrebi izraz je aluzija na zakone o raskoši koji su se koristili od 13. do 18. stoljeća koji su zahtijevali da muškarci u kućanstvima s prostitutkama omotaju glavu zelenim šalom.

Za razliku od tradicionalne definicije pojma, u upotrebi fetiša cuckold je suučesnik u partnerovoj seksualnoj nevjeri, žena (hotwife) koja uživa u „rogonji“ svog muža naziva se „rogonja“ ako je muškarac podložniji. Ako par može zadržati fantaziju u spavaćoj sobi ili se dogovoriti da rogonja u stvarnosti ne šteti vezi, mogu to isprobati u stvarnosti. Međutim, primarni zagovornik fantazije je gotovo uvijek onaj koga se ponižava, ili „rogonja“: rogonja uvjerava svog ljubavnika da sudjeluje u fantaziji za njih, iako bi drugi „rogonje“ mogli više voljeti da njihov ljubavnik inicira situaciju umjesto njih.

Psihologija smatra fetišizam rogonje varijantom mazohizma, rogonja uživa u tome što ga ponižavaju. U svojoj knjizi Masochism and the Self, psiholog Roy Baumeister iznio je analizu teorije o sebi prema kojoj je rogonja (ili konkretno, svaki mazohizam) oblik bijega od samosvijesti, u trenucima kada samosvijest postaje opterećujuća, kao što je percipirana neadekvatnost. Prema ovoj teoriji, fizička ili mentalna bol uzrokovana mazohizmom odvraća pozornost od sebe, što bi bilo poželjno u vremenima krivnje, tjeskobe ili nesigurnosti ili u drugim vremenima kada je samosvijest neugodna.

U islamskim kulturama, srodni izraz može se koristiti za opisivanje osobe koja se smatra apatičnom ili popustljivom u pogledu nečednog ponašanja od strane ženskih rođaka ili supružnika ili kojoj nedostaje ponašanje očinskog zaštitničkog ponašanja.