Kako čujemo zvuk

Kako čujemo zvuk kroz ušni kanal

Zvučni valovi ulaze u vanjsko uho i putuju uskim prolazom zvanim ušni kanal koji vodi do bubnjića te to pojašnjava proces kako čujemo zvuk. Bubnjić vibrira od dolaznih zvučnih valova i šalje te vibracije na tri male kosti u srednjem uhu. Te se kosti nazivaju malleus, incus i stapes. Kosti u srednjem uhu pojačavaju ili povećavaju zvučne vibracije i šalju ih u pužnicu, puževu strukturu ispunjenu tekućinom, u unutarnjem uhu. Elastična pregrada prolazi od početka do kraja pužnice, dijeleći je na gornji i donji dio. Ova se pregrada naziva bazilarnom opnom jer služi kao baza ili prizemlje na kojem sjede ključne slušne strukture. Jednom kad vibracije uzrokuju mreškanje tekućine u pužnici, putujući val stvara se duž bazilarne membrane. Stanice dlake – osjetne stanice koje sjede na vrhu bazilarne membrane – jašu na valu. Stanice dlake blizu širokog kraja pužnice u obliku puža otkrivaju jače zvukove, poput plakanja dojenčeta. Oni bliže centru otkrivaju zvukove slabijeg tona, poput glasnog laveža psa. Kako se stanice dlake pomiču gore-dolje, mikroskopske izbočine poput dlaka (poznate kao stereocilia) koje se smjeste na vrhu stanica dlake nalete na strukturu koja se prekriva i savije. Savijanjem se otvaraju kanali slični porama koji se nalaze na vrhovima stereocilije. Kad se to dogodi, kemikalije navale u stanice stvarajući električni signal. Slušni živac prenosi ovaj električni signal u mozak koji ga pretvara u zvuk koji prepoznajemo i razumijemo, dakle onako kako čujemo zvuk.

Kako čujemo zvuk pomoću zvučnih valova

Kao što ste tek saznali, o tome kako čujemo zvuk, čujete kada vaše uši obrađuju zvučne valove koje stvara objekt. Predmet stvara valove vibrirajući. Kad objekt vibrira, on se gura prema okolnom zraku. Vibracije uzrokuju širenje zraka (zvano rijetkost) i sabijanje. To uzrokuje područja visokog i niskog pritiska dok se zvuk kreće prema vašim ušima u obliku valova. Zvučni valovi koji pokazuju kako se molekule zraka komprimiraju i šire te je to način kako čujemo zvuk. Kao primjer, predstavite metalnu oprugu, poput Slinkyja. Kad pritisnete jedan kraj opruge, ona se skuplja. Skupljeno područje polako putuje dužinom proljeća dok ne dosegne drugi kraj. To je poput područja visokog tlaka u zvučnim valovima. Kako se proljeće nastavlja kretati, nakupljeno područje počet će se protezati. To je poput područja niskog tlaka u zvučnim valovima. Drugim riječima, neka se područja skupljaju, a druga se protežu dok val putuje od vibracijskog predmeta do vašeg uha.

Kako čujemo zvuk i kako definirati glasnoću

Amplituda određuje glasnoću zvuka i način kako čujemo zvuk. Amplituda se odnosi na veličinu ili visinu zvučnog vala. Volumen je izravno povezan s amplitudom i time kako čujemo zvuk. Glasnoća se odnosi na intenzitet zvučnog vala. Tihi zvukovi imaju male amplitude kao što je prikazano na gornjoj slici, a glasni zvukovi imaju velike amplitude. Primjerice, što jače iščupate gitarsku žicu, to će zvuk biti glasniji. To je zato što prenosite više energije na žicu i proizvodite veće zvučne valove. Kad vrlo lagano čupate žicu, prenosite mnogo manje energije. Kao rezultat, stvarate mnogo manje zvučne valove. Učinak je sličan ispuštanju velike stijene ili malog kamenčića u vodu. Glasniji zvuk je poput većeg prskanja! Sjećate se one pjesme koju ste jutros slušali na radiju? Sada imate bolju ideju o tome kako su vibracije od radija stvarale zvučne valove. Njih su uhvatile vaše uši koje su poslale signale vašem mozgu. Visina, glasnost i glasnoća zvukova ovisili su o frekvenciji, amplitudi i intenzitetu zvučnih valova.

Tagovi: čujemo zvuk, sluh, slušanje, ton, zvuk, zvukovi