Kako je nastalo jezero balaton
Kako je nastalo jezero Balaton i što je sve utjecalo na to
Ovo veliko jezero (na njemačkom jeziku ‘Plattensee’) u zapadnoj Mađarskoj ima površinu od 596 km2, duljinu od 70 km i prosječnu dubinu od 3, 30 m. Stvoreno je interakcijom nekoliko sila prirode i evo kako je nastalo jezero Balaton, Njegov sliv nastao je vjetrom, aluvijalnim naslagama i vulkanskom aktivnošću nakon što se sliv razvio u tektonskoj pukotini. Prosječna godišnja količina oborina na Balatonu i okolici iznosi 600–700 mm. U najsušoj godini bilo je 450 mm, a u najkišoj 1100 mm. Plitka voda brzo prati promjene temperature zraka. Tako je Balaton tijekom ljeta ugodno toplo, a zimi se smrzava rano. Zbog visokih temperatura vode tijekom ljeta i čestih vjetrova, dolazi do značajnog isparavanja, koje iznosi godišnje 870–920 mm. Iz okolnog sliva površine 5174 km2 niz se potoka slijeva u jezero (najvažnija je rijeka Zala sa srednjim protokom od 6, 9 m3 s − 1). Oborine na površini jezera i dotok uvelike su utjecali na to kako je nastalo jezero Balaton.
Kako je nastalo jezero Balaton i gdje se nalazi
Jezero Balaton, najveće jezero srednje Europe, smješteno u središnjoj Mađarskoj oko 80 km jugozapadno od Budimpešte. Ima površinu od 238 četvornih milja (598 četvornih kilometara), a proteže se na 77 kilometara duž južnog podnožja planine Bakony u Mađarskoj. Na najširem mjestu, Balaton mjeri oko 14 kilometara. Maksimalna dubina mu je 11 metara. Rijeka Zala pruža najveći dotok vode i ima utjecaj na to kako je nastalo jezero Balaton. Izljev vode odvija se kroz vrata Siôfoka prema istočnom kraju jezera, a cjelokupni sadržaj jezera obnavlja se otprilike svake dvije godine. Korito Balatona je relativno mlado, nastao je prije manje od 1. 000. 000 godina. Kako je nastalo jezero Balaton? Prvotno je postojalo pet malih jezera koja su se protezala u lancu sjever-jug, ali ona su se spojila kad je erozija slomila grebene razdvajanja. Tragovi ovih bivših jezera i danas se mogu vidjeti u konfiguraciji jezera Balaton, a poluotok Tihany – koji izlazi sa sjeverne obale, sužavajući jezero na širinu od 1, 6 km – ostatak je jednog od razdjelni grebeni.
Kako je nastalo jezero Balaton i svi utjecaji koji su uvjetovali nastanak
Klima u regiji je prilično kontinentalna, s toplim i sunčanim vremenom koje prevladava od svibnja do listopada. Zimi je jezero prekriveno listom leda debljine oko 20 cm. Kako prevladavaju vjetrovi sa sjeverozapada, jugoistočna obala jezera podložna je eroziji obala djelovanjem valova. Oscilacije u vodenoj površini poznate kao seiši, produkt lokalnih varijacija atmosferskog tlaka potpomognute strujama u vodi, povećavaju erozivni učinak. U suženjima Tihany vodene struje teku brzinom do 1, 5 metra u sekundi. Kemijski sastav jezera uvelike se razlikuje od sastava većine srednjoeuropskih jezera, a na to je utjecalo i to kako je nastalo jezero Balaton. Prevladavajući anioni ili negativno nabijene kemijske komponente su karbonat i sulfat, dok su odgovarajući kationi, odnosno pozitivne komponente, magnezij, kalcij i natrij. Njihova interakcija dala je jezeru sulfo-karbonatni karakter što se može istražiti uz to kako je nastalo jezero Balaton. Regije oko jezera nastanjene su bogatom i zanimljivom raznolikošću biljnog i životinjskog svijeta. Na poluotoku Tihany postoji rezervat za divlje životinje, a drugi u opsežnim trskama u blizini Keszthelyja, gdje se gnijezde rijetke vodene ptice. Južna granica jezera vrlo je plodna, a vulkanska tla na sjeverozapadu čine osnovu zapažene vinorodne regije.
Tagovi:
Više članaka
Kako čujemo zvuk
Zvučni valovi ulaze u vanjsko uho i putuju uskim prolazom zvanim ušni kanal koji vodi do bubnjića te to pojašnjava proces kako čujemo zvuk. Bubnjić vibrira od dolaznih zvučnih valova i šalje te vibrac
Kako je nastao veliki prasak
Kako je nastao svemir je jedno od najzanimljivijih pitanja svih vremena. Većina nas zna da je odgovor na pitanje kako je nastao svemir upravo veliki prasak. Postavlja se naravno pitanje kako je nastao
Kako su nastale piramide
Istraživači u Egiptu otkrili su 4. 500 godina star sistem rampi koji se koristio za izvlačenje kamenja iz alabastera iz kamenoloma, a izvješća sugeriraju da bi mogao pružiti tragove o tome kako su nas