Kako je nestalo panonsko more
Kako je nestalo Panonsko more i kada je postojalo
Prije oko 10 milijuna godina postojala je velika vodena površina u onome što je danas poznato kao Panonska nizija. Ova je površina, nazvana Panonsko more (kasnije poznato kao Panonsko jezero), pokrivala većinu današnje Mađarske, Hrvatske, dijelove Srbije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Slovačke, Češke, Austrije, Rumunjske, pa čak i Ukrajine. Kako je nestalo Panonsko more? Panonsko je more nestalo prije otprilike 600 000 godina, ali su njegovi ostaci još uvijek vidljivi u regiji. Fosilni i drugi geološki tragovi govore nam o davno izgubljenom moru koje je nekoć zauzimalo velike dijelove Srednje Europe. Iako je Panonsko more nestalo prije otprilike 600 000 godina, to nije bilo kratkotrajno more. Zapravo je trajalo oko 10 milijuna godina (premda se izvori o tom trajanju razlikuju – neki tvrde da je more trajalo preko 30 milijuna godina. Panonsko je more postojalo u doba miocena i pliocena. Bilo je to relativno plitko more čije je dubina nikada nije prelazila 1000 metara s površinom od otprilike 200 000 četvornih kilometara. Panonsko je more prošlo kroz tri faze – od slanog mora do skretanja do slanog jezera (nakon što je izgubilo vezu s mnogo većim Paratetijskim morem zbog podizanja Karpate) i napokon završivši kao slatkovodna močvara dok se potpuno ne osuši i nestane, no je li ostao misterij kako je nestalo Panonsko more. Zahvaljujući različitim uvjetima i promjeni razine slanosti, u Panonskom moru se razvila izuzetno endemska fauna.
Kako je nestalo Panonsko more i na kojem području je postojalo
Kao što je ranije spomenuto, tijekom miocenskog doba planinski lanac Karpata počeo se uzdizati. Postupno je ovo uzdizanje izoliralo Panonsko more od ostatka mora Paratetide. Taj je postupak kako je nestalo Panonsko more završio prije oko 10 milijuna godina. U ovom trenutku ima smisla početi govoriti o Panonskom jezeru, a ne o Panonskom moru. Isječeno od mora Paratethys, Panonsko more započelo je milijunima godina dug proces isušivanja i nestajanja. Potpuno je nestao prije otprilike 600 tisuća godina.
Prikazuje se nekoliko različitih karata Panonskog mora. Oni nude izvrsnu cjelokupnu sliku opsega panonskog mora. Međutim, želio sam pokušati stvoriti malo detaljniju kartu Panonskog mora. Bez ikakve sumnje znamo da su postojale panonske otočne planine i da nam dragocjeni fosilni ostaci pomažu u određivanju grube ideje o razini mora u jednom trenutku. Planine poput Papuka, Psunja, Medvednice, Fruške gore i Meščeka (u Hrvatskoj, Srbiji i Mađarskoj) bile su otoci i bila je prisutna bogata flora i fauna. Na obalama ovih bivših otoka nalaze se fosili morskih pasa, bezbroj riba i rakova koji su ostali pričati priču o tome kako je nestalo Panonsko more.
Kako je nestalo Panonsko more i koje su planine nastale
Panonsko more je veći dio svoje povijesti bilo dio mora Paratetida, miocensko uzdizanje Karpata izoliralo je more od ostatka Paratetida (prije oko 10 milijuna godina). Tijekom svoje prve povijesne faze Panonsko je more imalo zapadnu vezu sa Sredozemnim morem preko teritorija modernog Ligurskog mora, Bavarske i Bečkog bazena. Preko tjesnaca Đerdap Panonsko je more bilo povezano s Paratetidom u Vlaško-pontskom bazenu. Panonsko more je također bilo priključeno na Egejsko more modernom Preševskom dolinom. vZbog raznolike povijesti slanost mora često se mijenjala. Smanjenje slanosti rezultiralo je endemskom faunom što ukazuje na razvoj toga kako je nestalo Panonsko more. Panonsko more postojalo je oko 9 milijuna godina. Na kraju je more izgubilo vezu s Paratethysom i trajno postalo jezero (Panonsko jezero). Njegov posljednji ostatak, prije toga kako je nestalo Panonsko more, jest Slavonsko jezero, presušilo je u doba pleistocena. Ostaci nekadašnjih otoka Panonskog mora su moderne panonske otočne planine (Mecsek, Papuk, Psunj, Krndija, Dilj, Fruška Gora i Vršac).
Tagovi:
Više članaka
Zašto oči suze
Dogodilo vam se sigurno da su vam oči krenule suziti i zapitali ste se zašto oči suze? Suze mogu razmazati šminku, zamutiti vid i izazvati preosjetljivost naših vjeđa koje prekrivaju oči s prednje str
Kako je nastalo jezero balaton
Ovo veliko jezero (na njemačkom jeziku ‘Plattensee’) u zapadnoj Mađarskoj ima površinu od 596 km2, duljinu od 70 km i prosječnu dubinu od 3, 30 m. Stvoreno je interakcijom nekoliko sila prirode i evo
Najmanja kost u tijelu
Naše tijelo je fenomen. Raste se i prilagođava od trenutka kada se rodimo pa sve do trenutka dok ne ostarimo. Možemo reći da je naše tijelo svakako arhitektonsko čudo. Nošeni smo kralježnicom i kostur