Trošak obrade kredita

Trošak obrade kredita varira

Većina punoljetnih osoba u nekom trenutku života će vrlo vjerojatno posegnuti za nekom vrstom kredita. Na tržištu postoje mnogi oblici kredita – kratkoročni, dugoročni, namjenski, nenamjenski te mnogi drugi i najčešće se uzimaju oni koji najviše odgovaraju potrebana klijenata. Kredit je novac koji se posuđuje od neke ovlaštene institucije, najčešće banke, na korištenje i vraća se u dogovorenim iznosima uvećanima za iznos kamate. Iako na to ne gledamo tako, dozvoljeni minus na tekućem računu također je svojevrsni oblik kredita te ukoliko koristimo minus, posebice na neko dulje vrijeme, novac koji će se morati vratiti bit će uvećan za određenu kamatnu stopu. Trošak obrade kredita javljao se prilikom korištenja bilo koje vrste te je trošak obrade kredita varirao od banke do banke. Osim varijacije među bankama, taj trošak ovisio je i o visini kredita koji se namjeravao uzeti. O tim troškovima rijetko se pričalo, no kako je došlo do toga i čime je rezultiralo pričat će se kasnije u članku.

Trošak obrade kredita poznat je kao ulazni trošak

Trošak obrade kredita poznatiji je kao ulazni trošak. Zapravo se ne zna, ili je to bar priča za mase, na temelju čega je nastao. Trošak obrade kredita smatra se netransparetnim nakon što su dignute mnoge tužbe protiv banaka koje su takve troškove obračunavale. Takve tužbe događale su se diljem Europe, pa tako i u Hrvatskoj te je dio banaka bio prisiljen vratiti te troškove. Kao rezultat toga, kreditne institucije više ne smiju naplaćivati troškove obrade kredita. Troškovi kredita veliki su sami po sebi, a sve te razlike između iznosa posuđenog novca i novca koji ste treba vratiti omogućuju bankama neometano poslovanje i kontantan priljev novca. Prilikom podizanja kredita dobro je raspitati se o svim uvjetima podizanja kredita, ali i o uvjetima vraćanja novca jer će mnoge institucije htjeti doći do dodatnog priljeva novaca što bi moglo rezultirati i nekim dodatnim financijskim izdatcima. Raspitajte se i o svojim pravima jer nitko ne želi biti prevaren.

Trošak obrade kredita i njegova zabrana

Sud EU zabranio je trošak obrade kredita i njegovu naplatu. Prvi slučajevi krenuli su iz Španjolske te su se kasnije pridružili mnogobrojni drugi slučajevi iz cijele Europe. Velik broj ljudi podigao je tužbe protiv banaka koje su naplaćivale trošak obrade kredita te su mnogi ljudi pobijedili u takvim tužbama. U Hrvatskoj je najveći broj ljudi koji su tužili banke uzimao kredite u francima, o čemu se i dan danas puno piše. Sud EU, osim što je zabranio naplatu ulaznog troška te je presudio u nekim situacijama da se i troškovi osnivanja hipoteke i solemnizacije nevaljani. Svi ti troškovi bi se trebali vratiti korisnicima ukoliko postoje odredbe nacionalnog prava prema kojima je to propisano. Troškovi obrade kredita najčešće se vežu uz tužbe prema bankama, no prije podizanja tužbi dobro je raspitati se o pravima i mogućim ishodima parnice jer samo zato jer nešto nije dopušteno, ne znači da nije i naplaćeno.

Tagovi: kredita, novca, obrade, trošak, tužbe, ulazni trošak